Povrće, voće, gljive i proizvodi

Otkrijte povrće, voće i gljive! Učite o razvrstavanju, zdravlju i kako ih konzervirati.

Na prazna polja upiši riječi iz banke riječi. Povrće je skupina namirnica koje najčešće sadrži puno vode.Većina povrća sadrži malo ugljikohidrata, proteina i masti.Zgog svega toga povrće ima malu energetsku vrijednost.Preprambena vrijednost povrća je velika, jer sadrži vitamine i minerale.Povrće sadrži prehrambena vlakna, npr. celulozu.Među povrćem ima i izuzetaka. Krumpir je bogat ugljikohidratom, škrobom.Proteinima su bogate mahunarke.Soja je bogata proteinima i masnoćom. Razvrstaj povrće u skupine. Plodovito povrće Rajčica Paprika Tikvica Korjensto povrće Mrkva Cikla Hren Kupusnjače Kupus Kelj Brokola Lisnato povrće Rukola Blitva Lukovičasto povrće Češnjak Vlasac Poriluk Gomolji Krumpir Mahunarke Soja Bob Slanutak Leća Stabljičasto povrće Šparoge Označi imena povrća na slici. cvjetača brokola kupus crveni kupus kelj Spoji sliku povrća i njegov naziv. Blitva Buternat tikva matovilac slanutak Radič Nadopuni praznine riječima iz banke riječi. Povrće je lako pokvarljiva namirnica.Svježe povrće se čuva u hladnjačama.Kvarenje povrća se sprječava različitim metodama konzerviranja.Visoke temperature se primjenjuju kod metoda pasterizacije i sterilizacije.Pasterizacija se provodi na temperaturama od 60-100 ° C.Sterilizacija se provodi na temperaturama iznad 100 ° C.Visoke temperature osiguravaju uništavanje mikooorganizama.Povrće se može konzervirati i smrzavanjem. Povrće se brzo smrzava na -35 ° C, a zatim čuva na -18 ° C. Povrće se prije smrzavanja tretira vrućim vodom, odnosno blanšira.Povrće se može konzervirati i kiseljenjem. Povrće se može kiseliti uz pomoć dobrih bakterija i uz pomoć octa.Kiseljenje uz pomoć dobrih bakterija se zove biološko konzerviranje.Kiseljenje uz pomoć octa se zove mariniranje.Povrće se može konzervirati i tako da mu se ukloni najveći dio vode, to jest sušenjem. Praznine nadopuni riječima iz banke riječi. Voće je skupina namirnica koje je bogato vodom.Voće sadrži šećere. Najzastupljeniji šećer u voću je fruktoza.Grožđe, sadrži sećer glukozu.Orašasto voće sadrži puno bjelančevina i masnoće.Voće sadrži polisaharid, pektin, koji omogućuje proizvodnju voćnih namaza.Voće je bogato vitaminima i mineralnim tvarima. Spoji sliku voća i njegov naziv. Avokado Grejp Kupina Orah Razvrstaj voće u odgovarajuće skupine. Agrumi Naranča Grejp Mandarina Orašasto voće Badem Orasi Lješnjaci Jabučasto voće Jabuka Dunja Bobičasto Jagode Maline Kupine Koštuničavo voće Breskva Šljiva Trešnja Marelica Višnja Mediteransko voće Rogač Tropsko voće i egzoti Banana Ananas Papaja Mango Praznine ispuni riječima iz banke riječi. Cijeđenjem voća dobivamo voćni sok.Proizvod koji se dobiva iz voćnog soka, vode i šećera se zove voćni nektar. Taj proizvod mora sadržavati najmanje 25-50% voćnog soka.Kuhanjem voća u šećernom sirupu dobiva se kompot.Kompoti se konzerviraju sterilizacijom.Voćni namazi su džem, ekstra džem, pekmez i marmelada.Za proizvodnju voćnih namaza treba voće, a mog se dodati voda i šećer.Najviše voća sadrži pekmez.Marmelada se proizvodi od agruma.Smokve, grožđe i šljive se konzerviraju sušenjem. Označi točne odgovore vezane za tartufe. To su podzemne gljive Cjenjeniji su i skuplji bijeli tartufi Cjenjeniji su crni tartufi Tratufi se traže uz pomoć pasa tartufara Stanište tartufa u Istri je Motovunska šuma Označi otrovne gljive. Muhara Gomoljača Zelena pupavka Vrganji Lisičke Bukovače Ispuni prazninu riječima iz banke riječi. Gljive nisu ni biljke, ni životinje, već čine posebno carstvo.Gljive nemaju klorofil, pa ne mogu proizvoditi vlastitu hranu. Gljive su razlagači, koji imaju enzime kojima razgrađuju mrtve organizme i iskorištavaju ih kao hranu.U gastronomskom smislu gljive su slične povrću, ali ih zbog sadržaja proteina od 2,4-5% nazivaju i šumsko meso.Gljive sadrže oko 4 % ugljikohidrata i malo masti. Bogate su vitaminima B1, B2, D, E i provitaminom A, te mineralima kalijem, fosforom i željezom.Gljive imaju izrazitu aromu. Teško su probavljive.U gastronomiji se koriste gljive koje se komercijalno uzgajaju kao što su šampinjoni i bukovače, ali i samonikle gljive kao što su vrganji i lisičarke.Vrlo skupe i cijenjene gljive su tartufi.Gljive se mogu konzervirati sušenjem, zamrzavanjem, sterilizacijom i mariniranjem.Gljive treba prije smrzavanja obraditi sredstvom protiv potamnjivanja. Zamrznute gljive se čuvaju na -18°C.Sterilizirane gljive se termički obrađuju na temperaturi 121-125 °C, a u proizvod se dodaje vrući naljev koji sadrži 1% soli i 0,1% limunske kiseline.Marinirane gljive se konzerviraju uz pomoć octa, ali se i one podvrgavaju sterilizaciji.