Viktorijansko doba i kraljica Viktorija

Pogledaj uvodni vido u ovu temu i nadopuni. Kraljica Viktorija rođena je 24.5.1819 . Na tron je došla s 18 godina. Doba vladavine kraljice Viktorije se naziva Viktorijansko doba. Udala se za njemačkog princa Alberta. Došlo je do naglog proširenja britanskog kolonijalnog carstva. Imala je 9 (broj) djece. Nazvali su je bakicom Europe. Kraljica Viktorija je dala preseliti kraljevsku obitelj u Buckinghamsku palaču, današnji simbol i dom britanskih monarha. Viktorijansko društvo Viktorijansko doba bilo je razdoblje velike društvene nejednakosti. Postojala su 3 sloja: Viša, srednja i radnička klasa. Glavnu ulogu u obitelji ima Pater familias. Velika je razlika u ravnopravnosti između žena i muškaraca. Muškarci su bili politički aktivni za razliku od žena. Žene nižeg sloja brinule su se o kućanstvu i odgoju djece, a često bi radile kao služavke, guvernante ili pak u tvornicama. Ljudi srednje klase držali su tvornice u kojima su zapošljavali siromašnije stanovništvo pa čak i djecu koja bi radila u nehumanim uvjetima. Žene srednjeg sloja često su radile učiteljice u školi. Ovo razdoblje predstavlja bum srednje klase. Aristokrati su naravno puno luksuznije živjeli. Imali su svoje guvernante i služavke koje bi obavljale umjesto njih dok bi se one bavile čitanjem, pisanjem, sviranjem,…Viktorijanska moda kod žena istaknuta je haljinama i suknjama širokog volumena korištenjem teških tkanina i krinolina. Tada je popularan bio uzak struk koji se postizao nošenjem korzeta. Još jedna karakteristika ondašnjeg stila je bila berta. Berta su rukavi koji leže na strani ramena. Muškarci su nosili odijela, prsluke, cipele, kapute, a najkarakterističniji su viktorijanski visoki šeširi. Dopiši o kojem se odjevnom komadu radi. Krinolina Korzet Berta Zabava i sport Načini zabave su kao i danas varirali po društvenom sloju kojem su ljudi pripadali. Viktorijanski Britanci su bili jednako zainteresirani za književnost, posebno sada kada je sve više ljudi znalo čitati, kazališne predstave, šetnje parkovima, kupovinu luksuznih dobara, slikarske izložbe i operu kao i njihovi preci stoljeće ranije. No, postojali su i drugi, noviji načini zabave. Dolazi do eksplozije kockanja i pojave velikog broja kasina i prostitucije.Još jedan neuobičajen oblik zabave bili su spektakli. Naime, spektakli su obuhvaćali razne paranormalne događaje poput hipnoze, komunikacije s mrtvima pomoću medija, prizivanja duhova i levitacije. Ovo doba se također smatra zlatnim dobom cirkusa. U viktorijansko doba dolazi do razvoja i popularizacije mnogih modernih sportova. Kriket, biciklizam, golf, nogomet, mačevanje, biljar, jahanje i razni vodeni sportovi su primjeri najpopularnijih sportova tog doba.Jedan od novih sportova tog doba je bio tenis, nastao između 1859. i 1865. u Birminghamu. Najstariji i najcjenjeniji teniski turnir, Wimbledon, je po prvi puta bio održan 1877. u Londonu. Veliku popularnost doseže i nogomet, posebno među siromašnijim slojevima društva, koji prestiže kriket kao najpopularniji sport tog doba u Britaniji. Prvi nogometni savez na svijetu, Engleski nogometni savez, osnovan je 1863., a 1888. i Engleska liga. Popuni tablicu 1819. Rođena Viktorija 1837. Buckinghamska palača postaje rezidencija monarha 1877. Prvi puta održan Wimbledon Osnovana engleska liga 1888. Književnost Realizam, romani postaju najpopularnija vrsta. Najpoznatiji engleski književnik viktorijanskog doba je bio Charles Dickens, autor djela Oliver Twist. Najpoznatiji irski pisac tog razdoblja je bio Oscar Wilde s djelima Važno je zvati se Ernest i romanom Slika Doriana Graya. Charles Lutwidge Dodgson, pod pseudonimom Lewis Carroll , autor djela Alisa u zemlji čudesa i Alisa s one strane ogledala, Arthur Conan Doyle, autor Sherlocka Holmesa, sestre Charlotte, Emily and Anne Brontë. Charles Dickens Arhitektura Viktorijanska arhitektura mješavina je mnogih stilova poput talijanskog, neogotičkog, Art Nouveau,… Najpoznatiji i reprezentativniji stil bila je neogotika za koju primjer možemo uzeti Parlament u Londonu (Westministerska palača). Najpoznatiji arhitektonski pothvat bila je Kristalna palača u Hyde parku 1851. godine za Svjetsku izložbu. Bila je načinjena od stakla i lijevanog čelika. Princ Albert tada je organizirao prvu međunarodnu izložbu u Britaniji gdje je Kristalnu palaču posjetilo više od 6 milijuna ljudi. Novi stil Art Nouveau koji je prepoznatljiv po svojim zakrivljenim linijama, formom rokokoa, oblikom ljiljana i uzorcima zmije. Ono što je još karakteristično za viktorijansku arhitekturu su uzorci cvjetova i čipki koje ne samo što su utjecali na interijer i vanjski izgled kuća već i na modu same kraljice Viktorije. Znanost Kemija napreduje na polju razvoja teorije atoma i elektrokemije otkrićima Johna Daltona. Fizika doživljava uspon u području termodinamike zahvaljujući Williamu Thompsonu baronu Kelvinu po kome je mjerna jedinica kelvin dobila ime. No, titulu najpoznatijeg i najistaknutijeg znanstvenika pripada Charlesu Darwinu koji je postavio temelje moderne teorije evolucije i prirodne selekcije.Prvi fotoaparat je nastao 1838. godine. Prvi bicikl nastaje 1839. London dobiva prvi toalet s mogućnosti puštanja vode sredinom stoljeća. Prva podzemna željeznica, i današnji simbol tog grada, 1863. po prvi puta prometuje u Londonu. Kraj stoljeća obilježava otkriće radija, X-zraka i filma tzv. pokretnih slika, a otkrićem telefona 1876. svijet se zauvijek mijenja. Darwin Ako ste voljni pogledajte ovaj poučni video i budite zahvalni na svojim divnim toaletima. Oliver Twist Slika Doriana Graya Alisa u zemlji čuda Svjetska izložba Sherlock Holmes Kelvin Zaključak: Viktorijansko doba predstavlja vrhunac moći Velike Britanije, u mnogočemu prosperitetno razdoblje zahvaljujući napretku ekonomije povodom industrijske revolucije i kulturalnih reformi. Usprkos staleškim i spolnim razlikama , vlast provodi reforme i donose zakone kako bi poboljšali društvo. Žene imaju najugroženiji status, osim što nisu imale pravo glasa, susretale su se i s teškim poslovima i čestim bolestima. Ljudi su se okrenuli prirodi i počeli su se baviti sportom od kojih su se pojavili neki novi kao što su golf, tenis, nogomet, ... Osim sporta ljudi su postali sve pismeniji te je zbog toga došlo do popularizacije knjiga. Najpoznatiji pisci tog razdoblja su Charles Dickens i Oscar Wilde. Simbol arhitekture Velike Britanije u 19. stoljeću predstavlja Kristalna palača. Znanstvenici poput Johna Daltona i Williama Thompsona guraju znanost u 20. stoljeće.