MODERNIZACIJA HRVATSKE

Pozdrav svima, dragi učenici!Dobro došli na još jedan sat povijesti. Naša današnja tema jeModernizacija Hrvatske. Zapišite naslov u bilježnicu i otvorite udžbenik na 166.stranici.Ovo je interaktivni listić što znači da na njemu možete pisati.Kada riješite sve zadatke, OBAVEZNO kliknite na HAND IN WORK i CONFIRM HAND IN WORK,u suprotnom vaš zadatak neće biti vidljiv i neću vam moći poslati povratnu informaciju Promotrite kartu i odgovorite! 1.Kako su nagodbom podijeljene hrvatske zemlje?2.Koje je poslove Hrvatska prema Nagodbi s Ugarskom mogla obavljati samostalno, a koji su bili zajednički?3. Kako je to utjecalo na razvoj hrvatskoga gospodarstva? Pročitaj tekst! Ivan Mažuranić (1814. – 1890.), hrvatski književnik, političar i pravnik. Kao ban pučanin bio je veliki reformator i modernizator, a bio je i vrlo uspješan književnik – najpoznatije njegovo djelo je spjev Smrt Smail-age Čengića. Svoje je pjesničko umijeće pokazao i dovršetkom Osmana, djela velikoga dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića, tako što je napravio rječnik njegovih najčešće rabljenih izraza. Nakon što se povukao iz političkog života Mažuranić se potpuno posvetio svojoj velikoj ljubavi – astronomiji. Pročitaj tekst Pravci modernizacijei uz pomoć udžbenika dopuni rečenice! U Hrvatskoj je za bana 1873. izabran Ivan Mažuranić koji nije bio plemićkog podrijetla pa ga suvremenici nazivaju "banom pučaninom". Bansku vlast obnašao je 7 godina i proveo niz reformi. Njegovi su zakoni utemeljeni na europskom demokratskom nasljeđu. Odvojio je sudsku vlast od upravne, a ban je bio odgovoran pred zakonom. Godine 1874. donio je Zakon o pučkom školstvu, kojim je uvedeno obvezatno četverogodišnje školovanje. Nadzor nad školama predan je državnim tijelima. Pročitaj izvor i odgovori na pitanja. Novi zakon, prema kojem su škole stavljene pod nadzor države, izazvao je žestoke reakcije iz crkvenih krugova. Tako je u saborskoj raspravi o novom zakonu kanonik Stjepan Vučetić izjavio da crkva ima: „[…] neosporno pravo da svu nastavu u školi rukovodi, da školu, kćerku svoju, čuva i štiti […] Crkva ima ne samo nauk vjere nego i sve školske knjige nadgledati, jer ako vjera ne probije sve nauke, kao kvasac tijesto, ne može obuka imati uspjeha. […] Školu treba ostaviti crkvi i dati svećenstvu moralnu pomoć, a ne od tuđih naroda pozajmljivati nevaljale institucije i slijediti stope pretjeranog liberalizma[…] Žalosno je da se škola otima crkvi u našoj domovini, a crkva je Hrvate civilizirala, stvorila škole[…] a sad se ovom osnovom izražava crkvi i svećenstvu nepovjerenje[…]”Ivan Kukuljević zastupao je suprotna gledišta: „Glavna je želja protivnika ove zakonske osnove da katolička crkva uzdrži sav upliv nad pučkom školom u duhu srednjega vijeka, jer misle da se samo tako mogu uzdržati i sve povlastice crkve katoličke, koje je dosad uživala […] Osnova zahtijeva da prema duhu vremena idemo naprijed, da bude proglašena ravnopravnost svih vjera. Ovom osnovom stupamo u kolo svih civiliziranih naroda […] Svećenstvo želi, da ima povlasti, oni žele i izvan crkve da ne stoje uporedo sa svjetovnjacima nego iznad njih, a mogli bi se obazrijeti na okolnosti sadanjeg vremena, kad je i naše plemstvo duh vremena lišio povlastica, pa zašto ne bi i stalež svećenički od svojih tobože od crkve mu podijeljenih povlastica odstupiti mogao[…]”(Lončar, Ljubica, „Školski zakon i izgradnja školskog sistema za vlade Narodne stranke i u doba Khuenove madžarizacije”, str. 163. –164.)1. Zašto su crkveni krugovi bili nezadovoljni novim zakonom?2. Kojim ga argumentima kanonik Vučetić nastoji osporiti?3. Kako je Ivan Kukuljević objašnjavao potrebu uvođenja novoga zakona? Čiji ti se argumenti čine prihvatljivijima? Zašto? Pročitaj tekst Akademija i sveučilište i uz pomoć udžbenika dopuni rečenice! Vrhunac znanstvenog i kulturnog razvoja Hrvatske označilo je osnivanje akademije znanosti i sveučilišta. Godine 1866. utemeljena je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Danas se ta ustanova naziva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osnivanje Akademije novčano su pomagali mnogi dobročinitelji među kojim je jedan od glavnih osnivača Akademije Josip Juraj Strossmayer. Godine 1874. u Zagrebu je počelo s radom sveučilište. Imalo je tri fakulteta:pravni, filozofski i teološki. Pročitaj tekst! Vojna krajina nastala je u XVI. stoljeću radi učinkovitije obrane od Osmanlija. Stvarne opasnosti od ponovnih osmanskih prodora već dulje vrijeme nije bilo, ali bečki Dvor nije dopuštao da se Vojna krajina ukine i pripoji Banskoj Hrvatskoj. Austrougarskom okupacijom (1878. godine) i odlaskom osmanske vojske iz Bosne i Hercegovine Vojna je krajina prestala biti granično područje prema Osmanskom Carstvu. Time je nestalo i posljednje opravdanje za njezino postojanje pa je iz Hrvatske opet traženo ukinuće Vojne krajine. Budući da nije ispunjen njegov zahtjev da se Vojna krajina ujedini s Hrvatskom i Slavonijom, Mažuranić je 1880. godine sam odstupio s mjesta bana. To se, ipak, dogodilo ubrzo nakon što je odstupio s dužnosti: 1881. godine Vojna krajina ujedinjena je s Banskom Hrvatskom. Odgovori na pitanja! 1. Zašto je Ivan Mažuranić odstupio s mjesta bana?2. Kada je Vojna krajina ujedinjena s Banskom Hrvatskom? Zapišite u svoje bilježnice! Ivan Mažuranić – ‘’ban pučanin’’ (1873. – 1880.)- Reformira: – upravu (odvojena od sudstva) – sudstvo (ban odgovoran pred zakonom, novi zakoni) – školstvo (obvezno školovanje, Sveučilište)- Traži obnovu financijskog dijela nagodbe i pripojenje Vojne krajine Hrvatskoj → ostavka- Ban Ladislav Pejačević – 1881. pripojena Vojna krajina Provjeri koliko si danas naučio!