GOSPODARSTVO I SVAKIDAŠNJI ŽIVOT U HRVATSKOJ u drugoj pol.19.st.

1. Za koliko je porastao ukupni broj stanovnika između 1857. i 1880.?2. Zašto usporava porast stanovnika između 1869. i 1880.? Pročitaj tekst u udžbeniku o modernizaciji hrvatskih prostora u drugoj pol.19.st. Tablica prikazuje odnos nepismenih osoba u Hrvatskoj 1880. i 1910. prema spolu.1.Kakve su se promjene dogodile u razdoblju 1880. – 1910 u odnosu na spol nepismenih? Razmisli zašto! Tablica prikazuje useljenike prema jezičnoj pripadnosti.1. Čije politike mogu objasniti porast koji je vidljiv u tablici? Poveži godine i izgrađene pruge. Zagreb-Karlovac 1865. Karlovac-Rijeka 1873. Brod-Vrpolje-Vinkovci-Borovo-Dalj 1878. Split-Knin 1881. Prouči kartu.1. Koji je ključni problem u željezničkom povezivanju hrvatskog prostora u drugoj pol.19.st.? Pročitaj ulomak iz povijesti Zagreba. „Sedamdesetih godina 19. st. dobio je Zagreb još neke ustanove važne za njegov daljnji razvoj i njegov život. To je bio u prvom redu gradski vodovod, koji se na prekide gradio od 1876. do 1878. Velikom svečanošću, koja je bila priređena prigodom otvorenja vodovoda na Trgu bana Josipa Jelačića, uz sviranje vojne glazbe i štrcanje vode iz mnogih vodovodnih vodometa i hidranata, bila je konačno završena dugotrajna borba i brojne prepirke što su se vodile oko te izgradnje. (…) Sedamdesetih godina 19. st. riješen je još jedan važni komunalni problem time što je bilo osnovano i otvoreno veliko groblje na Mirogoju, namijenjeno svim Zagrepčanima. (…) U Zagrebu su osnovane sedamdesetih godina 19. st. još dvije važne ustanove, Statistički ured i bolnica u Vrapču. U socijalnom životu Zagreba nastale su velike promjene kad su zakonom od 27. veljače 1872. bili ukinuti cehovi i kad je svakoj punoljetnoj osobi bilo dopušteno da se bavi obrtom i trgovinom. (…) Razvoj, izgradnju i život Zagreba sedamdesetih godina 19. st. prekinuo je i poremetio za neko vrijeme veliki zagrebački potres 9. studenoga 1880. (…) Oko šest tisuća pobjeglo je iz grada, a to se itekako osjećalo jer Zagreb onda nije imao još ni trideset tisuća stanovnika. Opustjele su kavane i gostionice, oslabio je promet, nestalo je trgovine. Zatvorene su bile škole, kazalište, sabornica itd. Potres je trajao samo deset sekundi, ali je i u to kratko vrijeme prouzročio velike štete. Stradalo je – što porušeno, što oštećeno – više stotina zgrada.“ Od 1876. do 1878. građen je: električni sustav vodovodni sustav tračnice tramvaja savski kanal Sedamdesetih godina 19.st. otvorena je bolnica: Petrova Dubrava Vrapče Klaićeva Sve punoljetne osobe slobodno su se od 1872. mogle baviti obrtom jer su ukinuti: cehovi gilede komune komore Veliki zagrebački potres dogodio se 9.11.: 1881. 1871. 1880. 1888.