MEĐUNARODNE NAPETOSTI OD 1930. DO 1939. GODINE

Worksheet by Jelena Pavić
MEĐUNARODNE NAPETOSTI OD 1930. DO 1939. GODINE worksheet preview image
Subjects
History
Grades
12
Language
HRV
Assignments
24 classrooms used this worksheet

U desetljećima nakon Prvoga svjetskog rata u Italiji, Njemačkoj i Japanu na vlast su došle stranke i vođe koji su svoje zemlje pripremali za teritorijalna osvajanja susjednih zemalja. Provođenje tih teritorijalnih osvajanja dovelo je do Drugoga svjetskog rata. Kako se njihove ideologije - njemački nacizam, talijanski fašizam i japanski militarizam - nisu znatnije razlikovale, te su se zemlje zbližile i stvorile svoj vojni savez - Trojni savez. Rat je službeno započeo 1. rujna 1939., ali prethodilo mu je cijelo desetljeće napetosti i sukoba. Spoji pojmove s objašnjenjem. militarizam političko mišljenje prema kojemu je vojska glavni činbenik u vlasti i društvu; društveno uređenje u kojemu vojska ima najveći utjecaj u društvu. nacizam politički pokret i ideologija njemačkih nacista. Nacisti se zauzimaju za totalitarnu državu, kult vođe i agresivnu vanjsku politiku, a od talijanskih se fašista razlikuju rasizmom i antisemitizmom. fašizam politički pokret i ideologija talijanskih fašista. Fašisti se zauzimaju za totalitarnu državu, kult vođe i agresivnu vanjsku politiku. totalitarizam društveni sustav u kojemu država određuje i kontrolira sve oblike političkoga, javnoga, kulturnoga, čak i privatnog života. kult ličnosti obožavanje i slavljenje diktatora u određenoj državi (uvijek sadržava primjese prisile). rasizam mišljenje da su neke ljudske rase vrednije od drugih antisemitizam neeutemeljena mržnja te negativno mišljenje o Židovima. Spoji osobe s političkim pokretom Japan militarizam Adolf Hitler nacizam Benito Mussolini fašizam Staljin komunizam Pripoji agresije pripadajućim državama. NJEMAČKE AGRESIJE 1934. - nacisti pokušavaju državni udar u Beču 1935. - priključuje Saarsku oblast 1937. - plan o životnom prostoru (Lebensraum) 1938. - pripojenje (Anschluss) Austrije 1939. - Slovačka se odvaja od Češke, priključenje Češke 1935. - Nürnberški zakoni 1936. - zaposjeda Rajnsku oblast, izgradnja Siegfriedove linije TALIJANSKE AGRESIJE 1935. - napala Etiopiju 1936. - osvojila Etiopiju 1937. - izlazak iz Lige naroda 1939. - napad na Albaniju = priključenje Italiji JAPANSKE AGRESIJE 1937. - u Kini počinje rat protiv japanske agresije 1934. - Mandžurija postaje Mandžukuo RUSKE AGRESIJE 1934. - Rusija i Finska potpisuju ugovor o nenapadanju 1934. - unatoč nizu unutrašnjih problema, u sjeni fašističkih agresija SSSR širi svoje teritorije (1940. g. vraća se u granice carske Rusije) 1936. - Staljinove čistke 1939. - vojne baze na Baltiku,rat s Finskom 1938. - Staljin od Finske traži teritorijalne ustupke da bi se učvrstio u Europi i zaštitio Lenjingrad = odbijen 1940. – Estonija – Litva – Letonija s Rusijom sklapaju ugovore o uzajamnoj pomoći 1939. - Rusija napada Finsku – Zimski rat, traje 105 dana – mirom u Moskvi Finska ostaje neovisna, ali se odriče velikog dijela teritorij Münchenski sporazum - pogledajte video do 2.00 Münchenski sporazum, naziv za sporazum o odvajanju Sudeta od Čehoslovačke, koji su 30. IX. 1938. u Münchenu sklopili predsjednici britanske i francuske vlade N. Chamberlain i É. Daladier s A. Hitlerom i B. Mussolinijem. Samo nekoliko tjedana nakon okupacije Austrije u ožujku 1938 (→ anschluss), Hitler je otvorio novu krizu (Sudetska kriza), zahtijevajući da se Sudeti (Sudetenland) u Čehoslovačkoj, u kojima je živjela njemačka manjina, pripoje Trećemu Reichu, prijeteći otvoreno ratom ako se tomu ne udovolji. Pozivao se na to da je stvaranjem Čehoslovačke zanijekano pravo sudetskim Nijemcima na samoodređenje i njihovo pravo da se priključe Njemačkoj. Istodobno su se francuska a napose britanska vlada, nespremne za rat, odlučile za politiku popuštanja (appeasement) i neprestano pritiskale Čehoslovačku (Runcimanova misija) na popuštanje Hitleru, »kako bi se izbjegao rat«. U pregovorima s Hitlerom u rujnu 1938. zahtijevale su jamstva da pri odvajanju neće biti korištena sila te da neće biti daljnjih teritorijalnih zahtjeva na račun Čehoslovačke. Münchenskim sporazumom Čehoslovačka je izgubila oko 29 000 km² svojeg teritorija i 3,6 milijuna stanovnika (25%); bez borbe je morala predati svoje jake utvrde prema Njemačkoj, izgubila je oko 66% ugljena, 70% željezne i čelične industrije, 90% industrije porculana, oko 80% lignita i 80% kemijske industrije. Nakon toga započeo je raspad države pokretanjem pitanja osamostaljenja Slovačke, do čega je došlo u ožujku 1939. Njemačka je tada okupirala njezine preostale dijelove. – Münchenskim sporazumom dovršena je revizija Versailleskoga sporazuma i konačno ostvareno veliko njemačko ujedinjenje. Međutim, Hitlerove pretenzije za širenjem učinile su da Münchenski sporazum nije bio kraj agresivne vanjske politike, nego uvod u II. svjetski rat. Sortiraj sporazume, saveze i konferencije u pripadajuće godine. 1934. susret Hitler-Mussolini SSSR ulazi u Ligu naroda Balkanski pakt: Jugoslavija – Grčka – Turska – Rumunjska ugovor o nenapadanju SSSR + Poljska 1936. osnovana Narodna fronta u Francuskoj (antifašisti) konferencija u Montreuyu – slobodan prolaz ratnih brodova kroz Bospor i Dardaneli Osovina Rim – Berlin: sporazum o međusobnoj suradnji antikominterna pakt = Njemačka i Japan → savez uperen protiv djelovanja komunizma i SSSR-a 1938. Münchenskim sporazumom Čehoslovačka prisiljena ustupiti Njemačkoj Sudetsku oblast Mađarska u antikominterna paktu – bečkom arbitražom Mađarska dobiva pogranične dijelove Slovačke i karpatske Ukrajine 1935. pomorski sporazum Njemačke i V. Britanije (Nj. ima pravo osnovati ratnu mornaricu) – otkazan 1939. Kominterna = Komunistička internacionala – međunarodni savez komunističkih partija – promiče borbu protiv fašizma potiče osnivanje antifašističkih organizacija → Narodna fronta Francuska i Španjolska 1937. Italija izlazi iz Lige naroda Italija – antikominterna pakt Mandžukuo – antikominterna pakt 1939. SSSR isključen iz Lige naroda Španjolska – antikominterna VB i FR – prestaju s politikom popuštanja, daju jamstva o zaštiti Grčkoj, Rumunjskoj i Poljskoj Čelični pakt – vojni sporazum Njemačke i Italije Pakt o nenapadanju – SSSR i Njemačka (na 10 god. podjela Poljske) Japan okupirao Mandžuriju - pogledajte video do 2.20. Spoji pojam s objašnjenjem. politika popuštanja odnos Francuske i Velike Britanije prema širenju Hitlerove Njemačka na Austriju i Čehoslovačku; smatralo se da će navedene zemlje zadovoljiti Hitlerov apetit. Liga naroda (također Društvo naroda), međunarodna organizacija za osiguranje mira i jačanje međunarodne suradnje, osnovana na poticaj američkog predsjednika W. Wilsona nakon I. svjetskog rata sa sjedištem u Ženevi. Temeljni propis Lige bio je Pakt donesen na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu 28. IV. 1919., koji je zatim unesen u mirovne ugovore zaključene 1919 Antikominterna popularan naziv za međunarodnu političku kombinaciju uperenu protiv rada Kominterne (III. Internacionale), koja se neko vrijeme (do sklapanja njemačko-sovjetskog sporazuma 23. VIII. 1939) dobrim dijelom podudarala s međunarodnom grupacijom sila protiv Sovjetske Rusije. Pravni supstrat Antikominterne tvori njemačko-japanska konvencija od 25. XI. 1936, nadopunjena njemačko-talijansko-japanskim protokolom od 6. XI. 1937. Njemačka i japanska vlada u dokumentu, koji su u Berlinu potpisali ministar vanjskih poslova Ribbentrop i poklisar Mushakoji, ističu u uvodu, da je cilj Kominterne razaranje i nasilno uništenje postojećih država svim mogućim sredstvima, pa bi stoga trpljenje uplitanja komunističke Internacionale u nutarnje prilike država ugrozilo nesamo njihov mir i blagostanje nego i svjetski mir. Zbog toga, prožete željom suradnje za zajedničku obranu, one ugovaraju, da će se uzajamno obavještavati o djelatnosti III. Internacionale, savjetovati o potrebnim obrambenim mjerama i izvršivati te mjere u uskoj suradnji, te da će na tu suradnju pozvati i ostale države. U dodatku se spominju provedbene pojedinosti, među ostalim osnutak posebnog stalnog povjerenstva mjerodavnih oblasti obih strana ugovornica. Protokol, što su ga 6. XI. 1937 potpisali u Rimu ministri Ciano i Ribbentrop te poklisar Hotta, predviđa pristup Italije spomenutom ugovoru u svojstvu iskonskog potpisnika (signataire originaire). Do 1939 pristupili su paktu protiv III. Internacionale Albanija, Madžarska, Mandžukuo i Španjolska.

Use This Worksheet