ZAMJENICE I.

Ponovimo definiciju zamjenica. Zamjenice su promjenjive riječi koje zamjenjuju neku drugu riječ. Točno Netočno Dragi učenici, ispunit ćete interaktivni listić o zamjenicama. Zamjenice su promjenjive vrste riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi (najčešće imenice i pridjeve).Zamjenicama se označuju, ali ne imenuju, predmeti, bića, svojstva i količine i upućuju se na njih.Zamjenice su leksičke i gramatičke riječi; ništa ne imenuju nego izriču različite odnose među govornim licima ili različito znanje govornika o stvarima (ili licima) o kojima se govori.PRIMJER:Ana je posudila Markovu knjigu. Ona je posudila njegovu knjigu. Zamjenice se dijelepo funkcijiipo značenju.Po funkcijise razlikuju imeničke i pridjevske zamjenice prema tome zamjenjuju li imenicu ili pridjev. Imeničke su osobne (lične), povratna, upitno-odnosne tko i što i neodređene zamjenice načinjene od njih.Po značenjuse zamjenice dijele na osobne, povratne, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, upitne i odnosne, neodređene. Spoji vrste zamjenica. OSOBNE (lične) ja, ti, on mi, vi, oni POVRATNA sebe (se) POSVOJNE moj, tvoj, njegov naš, vaš, njihov POVRATNO – POSVOJNA svoj POKAZNE ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik OSOBNE ZAMJENICE- označuju odnos sudionika u razgovoruOznačuju:- ja i mi onoga koji govori, govornika, to je 1. lice;- ti i vi onoga kome se govori, koji sluša, sugovornika, to je drugo lice;- on, ona, ono, oni, one, ona znače da se govori o nekome tko u trenutku govorenja ne sudjeluje u razgovoru, to je 3. lice. SKLONIDBA OSOBNIH ZAMJENICA Dopunite rečenice. Prvo lice označuje govornika, drugo lice sugovornika, a treće lice osobu koja nije ni govornik ni sugovornik. Upotreba osobnih zamjenica Osobne zamjenice imaju naglašeni i nenaglašeni oblik. Naglašeni se oblik upotrebljava kod:- isticanja: Njoj govorim, a ne tebi! Vama se obraćam!- suprotstavljanja: Ne treba ti pomoć - pomoć treba njemu.- iza prijedloga: Stojim u redu iza tebe. Ne želim pohvale od njega.U ostalim se slučajevima upotrebljava nenaglašeni oblik: Približavamo im se. Pozvat ću tena rođendan. Očekivali smo ga. Kako odrediti gramatičke kategorije nenaglašenim oblicima osobnih zamjenica? Nenaglašeni oblik osobne zamjenice zamijenite naglašenim oblikom:Čekali smo ga cijeli dan da mu pokažemo što ćemo jojzajedno pokloniti. ga njega (ga) koga? što? smo čekali? A. jd. m. r. mu komu? čemu? da pokažemo? njemu (mu) D jd. m. r. joj komu? čemu? ćemo pokloniti? njoj (joj) D jd. ž. r. SKLONIDBA OSOBNIH ZAMJENICA Tri su lika akuzativa muškoga roda zamjenice on - njega, ga i nj.Prvi je naglašen, a drugi su dva nenaglašena. Lik ga upotrebljava se samo bez prijedloga, a lik njsamo uz prijedloge.Dobro je stoga upotrebljavati lik nj uz prijedloge po, u, za, na, kroz, pred, uz itd. Tada prijedlozi koji završavaju na suglasnik dobivaju navezak a, npr. kroza nj. Prijedlog se nikad ne piše sastavljeno sa zamjenicom. NE Sjeo je nanj. Došao je samnom. DA Sjeo je na nj. Došao je sa mnom. Zamjeničke nenaglasnice me, te, nj, se i instrumental mnome pišu se odvojeno od prijedloga. NE name, predame, uzame nate, podate, ute nanj, podanj, ponj, predanj, sanj, samnom nase, predase, use DA na me, preda me, uza me, na te, poda te, u te na nj, poda nj, po nj, preda nj, sa nj na se, preda se, u se sa mnom Prijedlog se nikad ne piše sastavljeno sa zamjenicom. Točno. Netočno U obraćanju nepoznatoj ili starijoj osobi, iz poštovanja govorimo Vi umjesto ti (iako je riječ o jednoj osobi). U pismu se tako upotrijebljena zamjenica piše velikim početnim slovom: Molim Vas, gospodine... Točno Netočno Akuzativ zamjenice ona u nenaglašenom obliku glasi ju i je. Prednost ima oblik ju (prema nju). Oblik je upotrebljava se kada dođe do ponavljanja istoga sloga, odnosno kada ispred ili iza nenaglašenoga oblika zamjenice ona (ju) dolazi slog ju: Stalno ponavljaju istu priču - pričajuje po cijele dane. Posljednji put čuo sam je jučer. Jesi li jupitao za savjet? On juje volio. Nije ju volio. Nenaglašeni oblici zamjenica jesu zamjeničke zanaglasnice (enklitike): me, mi, me; te, ti, te i dr. Zanaglasnice se ne mogu nalaziti iza naglasne cjeline jer se tu ostvaruje stanka, pa zanaglasnica nema riječ na koju bi se naslonila. Nepravilno U novoj godini me mnogo toga veseli. Pravilno U novoj me godini mnoga toga veseli. Pravilno U novoj godini mnogo me toga veseli. Obraćanje s poštovanjem Često se griješi i tako da se pri obraćanju jednoj osobi s poštovanjem umjesto predikata u muškome rodu množine upotrebljava predikat u muškome (u obraćanju muškarcu) ili ženskome rodu jednine (u obraćanju ženi). Nije pravilno Vi ste došao ., Vi ste bila ..., a pravilno je Vi ste došli ., Vi ste bili ... Ako se jednoj osobi obraćamo s poštovanjem, zamjenica VI piše se velikim početnim slovom. Ako se obraćamo većemu broju osoba, zamjenica VI piše se malim početnim slovom. Poštovana profesorice,molim Vas…Dragi čitatelji,molimo vas.. POSVOJNE ZAMJENICE Posvojne zamjenice označuju kojem licu što pripada, dakle zamjenjuju posvojne pridjeve. Posvojne su zamjenice:1. moj, 2. tvoj, 3. njegov, njezin (njen)1. naš, 2. vaš, 3. njihov. Posvojna zamjenica njen pripada razgovornomu stilu, a u stilovima u kojima se dosljednije primjenjuju pravila hrvatskoga standardnog jezika bolje je upotrebljavati zamjenicu njezin. DA: To je njezin prijatelj.NE: To je njen prijatelj. Posvojne zamjenice koje označuju pripadanje trećemu licu ( njegov, njezin i njihov) sklanjaju se kao posvojni pridjevi, tj. po imeničkoj sklonidbi. jedninapadežmuški rod(prijatelj,auto)ženski rod(sestra,knjiga)srednji rod(dijete,selo)NnjegovnjegovanjegovoGnjegovanjegovenjegovaDnjegovunjegovojnjegovuAnjegova (za živo), njegov (za neživo)njegovunjegovoLnjegovunjegovojnjegovuInjegovimnjegovomnjegovim Razvrstajte u tablicu točno pod DA, a netočno pod NE. NE Dao je njegovomu bratu. Boji se njezinoga brata. Razgovarali smo o njihovome prijatelju. DA Dao je njegovu bratu. Razgovarali smo o njihovu prijatelju. Boji se njezina brata. Ostale se posvojne zamjenice sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. POVRATNA ZAMJENICA (sebe, se) Povratna zamjenica zamjenjuje sve osobne zamjenice, a označava da radnja ne prelazi na drugoga, nego se vraća na subjekt. Ona nema oblike za nominativ i vokativ jednine:N. -; G sebe, se; D sebi, si; A sebe, se; V -, L sebi; I sobom.Uvijek ima isti oblik, ista je za sva lica, rodove i brojeve.Dolazi uz povratne glagole jer označuje da se radnja vrši na subjektu.Nenaglašeni oblik povratne zamjenice u dativu si nije pravilno upotrebljavati uz neprijelazne glagole ni uz prijelazne glagole koji svojim sadržajem označuju namijenjenost subjektu. Nije pravilno sjedni si , pojedi si , a pravilno je sjedni, pojedi. U kojoj je rečenici zamjenica pogrešno upotrijebljena? Uzela sam moj kišobran. Uzela sam svoj kišobran. Uzela sam njezin kišobran. Uzela sam njegov kišobran. Dopunite rečenice. Povratna zamjenica zamjenjuje sve osobne zamjenice; označuje da radnja ne prelazi na drugoga, nego subjektvrši radnju sam na sebi. Povratno-posvojna zamjenicasvoj U hrvatskom se standardnom jeziku pripadanje subjektu izriče povratno-posvojnom zamjenicom svoj bez obzira na to kojega je subjekt lica, npr. Ja imam svoju knjigu., Ti imaš svoju knjigu., On ima svoju knjigu. (a ne: Ja imam moju knjigu., Ti imaš tvoju knjigu., On ima njegovu knjigu. Posljednja je rečenica moguća, ali ona bi značila npr. da Marko ima Petrovu knjigu.) Kada se upotrebljava povratno-posvojna zamjenica svoj? Povratno-posvojna zamjenica (svoj) zamjenjuje sve posvojne zamjenice kada se izriče pripadnost subjektu. NEPRAVILNO Posudila sam joj moju jaknu. Jesi li dobio tvoga oca na telefon. Ljetovat ćemo u našoj staroj kući. Vi šećete vašega psa? PRAVILNO Posudila samo joj svoju jaknu. Ljetovat ćemo u svojoj staroj kući. Vi šećete svojega psa? Jesi li dobio svoga oca na telefon? POKAZNE ZAMJENICE Pokazne zamjenice upućuju na nešto što je blizu govornika ili sugovornika ili je od govornika i sugovornika udaljeno.Odgovaraju na pitanja koji? kakav? kolik? Pokazne zamjenice označuju ono što je prostorno, vremenski ili u prenesenome značenju blisko govorniku, sugovorniku ili nije blisko ni govorniku ni sugovorniku. Pokazne zamjenice ovaj, ova, ovo označuju ono što je vremenski, prostorno ili u prenesenome značenju blizu ili blisko govorniku: Ova je torba teška. (torba koja je blizu govornika).Pokazne zamjenicetaj, ta, to označuju ono što je vremenski, prostorno ili u prenesenome značenju blizu ili blisko sugovorniku:Daj mitutorbu.(torbu koja je blizu sugovornika).Pokazne zamjeniceonaj, ona, ono označuju ono što je vremenski, prostorno ili u prenesenome značenju dalje od govornika i od sugovornika ili što nije prisutno:Onodijete svaki dan ide u školus prijateljem.(dijete koje nije blizu ni govornika ni sugovornika).Isto vrijedi i za pokazne pridjevne zamjenice ovakav, takav, onakav; ovolik, tolik, onolik. Koji?Kakav?Koji je poput…Kolik?Koji je veličinom poput...blizina govorniku(1. lice)ovaj, ova, ovoovakav, ovakva, ovakvoovolik, ovolika, ovolikoblizina sugovorniku(2. lice)taj, ta, totakav, takva, takvotolik, tolika, tolikoudaljenost od govornika i od sugovornika(3. lice)onaj, ona, onoonakav, onakva, onakvoonolik, onolika, onoliko Kada se upotrebljava koja pokazna zamjenica? Pokazne zamjenice pokazuju nešto, upućuju na nešto označujući ujedno kojoj je osobi to blisko:zamjenice ovaj, ovakav, ovolik - upotrijebit ćete kada je nešto bliže govornikuzamjenice taj, takav, tolik - upotrijebit ćete kada je nešto bliže je sugovorniku nego govornikuzamjenice onaj, onakav, onolik- upotrijebit ćete kada je nešto dalje i od govornika i od sugovornika. NEPRAVILNO Ta olovka koju držim u ruci nije moja. Ova knjiga koju držiš u ruci nije mi zanimljiva. Donesi mi taj kišobran koji je ostao gore u sobi. Pogledajte tu djevojku do mene i onu djevojku do sebe. Pogledajte ovu djevojku u parku. PRAVILNO Ova olovka koju držim u ruci nije moja. Ta knjiga koju držiš u ruci nije mi zanimljiva. Donesi mi onaj kišobran koji je ostao gore u sobi. Pogledajte ovu djevojku do mene i tu djevojku do sebe. Pogledajte onu djevojku u parku.