Glagoli

Razvrstajte navedene glagole u tablicu prema vidu. Da biste razvrstali glagole, kliknite na svaki od njih i odaberite rješenje. Svršeni ući ishlapjeti pocrvenjeti Nesvršeni pronalaziti bratimiti se poskakivati Dvovidni večerati organizirati operirati Upiši vidski parnjak glagola. (primjer: zaboraviti – zaboravljati) nabacati – nabacivatipozvati – pozivatiulijeniti se – uljenjivati sesjesti – sjedatipomoći – pomagatiklečati – kleknutiučvrstiti – učvršćivatiklanjati se – pokloniti se Razvrstajte navedene glagole u tablicu prema predmetu radnje. Prijelazni oživiti planirati učvrstiti Neprijelazni planinariti oživjeti ulijetati Povratni bratimiti se ogrtati se osloboditi se Poveži rečenice s odgovarajućim glagolskim načinima. Dobrodošli! optativ Želim da mi se javiš. indikativ Javi mi se! imperativ Ako budeš redovito crtao, bit ćeš sve vještiji. kondicional Upiši glagole u odgovarajućem obliku, licu i broju.Budući da ovaj listić prihvaća samo jedan točan odgovor, pluskvamperfekt tvori od imperfekta glagola biti s dugim dvoglasom ie (primjer: bijah radio, bijaše radio, bijaše radio, bijasmo radili, bijaste radili, bijahu radili).KRATICEinfinitiv – inf.,prezent – prez.aorist – aor.imperfekt – impf.pluskvamperfekt - plpf.perfekt - pf.imperativ – imp.futur prvi – fut. I.futur drugi – fut. II.kondicional prvi – kond. I.kondicional drugi – kond. II.glagolski prilog sadašnji – gl. pril. s.glagolski prilog prošli – gl. pril. p.glagolski pridjev radni - gl. prid. r.glagolski pridjev trpni – gl. prid. trp. Približismo se(približiti se: aor., 1. l. mn.) mjestu gdje snijeg bijaše napadao(napadati: plpf.). Posvuda su se rojile(rojiti se: pf.) krupne pahulje, stvarajući (stvarati: gl. pril. s.) snježne vrtloge. Snijeg je prekrio(prekriti: pf.), sve kuće i krovove pretvorivši (pretvoriti: gl. pril. p.) ih u prizor iz bajke. Promatrasmo (promatrati: impf. 1. l. mn.) ih s čuđenjem. Dokle god nam pogled seže (sezati: pz.), bijele se(bijeljeti se: pz.) krovovi. Zelene mladice pod snježnim pokrivačem podsjećahu (podsjećati: imp.) nas na nedavno proljeće. Činilo se(činiti se: pf. 3. l. jd.) da će procvjetati (procvjetati: fut. I.) svakog trenutka. Neka bude(biti: imp. 3. l. jd) proljeće! Izbaci uljeza. neda nemoj nemate niste Izbaci uljeza. reći ću poć ću pjevat ću ću plesati Izaberi pravilno napisanu rečenicu. Nedostajat ćeš mi. Nevjerujem da ćeš doći. Pjevati ću do jutra. Preć ću granicu prije zore. Pročitaj tekst i ispuni tablicu ispisujući glagolske oblike iz teksta.Jezikom izričemo svoje misli i osjećaje, jezik nam je prenio znanja i dostignuća naših predaka, u jeziku će nas naslijediti naši potomci. Govoreći materinski jezik, mi postojimo, izgubivši vezu s njim, pojedinac gubi sebe. Želio bih da je sve jednostavno i jasno u jeziku, no često su jezična pitanja vrlo složena. Mišljah nekada, dok sam bio pisao prve radove, da ću sve to lako riješiti kad budem postao iskusniji jezikoslovac. Ispekoh taj zanat i danas znam da se oko jezika treba jako truditi. prema tekstu D. Brozovića - Deset teza o jeziku prezent: izričemo, postojimo, gubi, je, su, znam, trebafutur II.: budem postaoperfekt: je preniokondicional I.: želio bihaorist: ispekohgl. prilog sadašnji: govorećiimperfekt: mišljahgl. prilog prošli: izgubivšipluskvamperfekt: sam bio pisaoinfinitiv: truditifutur I.: će naslijediti, ću riješiti