Clive Staples Lewis, "Lucy zaviruje u ormar" A

Explore Clive Staples Lewis's 'Lucy zaviruje u ormar' with a literary analysis worksheet for 6th grade.

Pozorno pročitaj ulomak, a zatim odgovori na pitanja. Izum profesora Leopolda(ulomak iz istoimenoga romana)Melita, Miron i Bakreni Petar nehotice pokrenu vremenski stroj, izum rastresenog profesora Leopolda, koji ih prebaci u 351. godinu, u vrijeme bitke za rimsku Mursu, na kojoj je poslije izrastao Osijek.Miron je stajao s podignutom rukom i kažiprstom pritiskivao... što? Zeleno dugme s brojkom 351? Ne. Pritiskivao je sivu koru orahova stabla.I ruka Bakrenog Petra još je u zraku. Crvenokosi dječak je, kao što se sjećamo, u posljednjem trenutku pokušao spriječiti Mirona da pritisne zelenu pločicu s brojkom 351 u kabinetu profesora Leopolda. Nije u tome uspio, jer je Miron spustio prst na pločicu prije nego što je Bakreni Petar dotaknuo njegovu ruku.Evo ih sada obojice, ruke su im ostale u tim pokretima.Bakreni Petar pod lijevom rukom još drži šahovsku kutiju.I Melita je kraj njih. Na licu joj začuđen i uplašen izraz, a u ruci zagonetni dugoljasti predmet koji je uzela s očeva radnog stola u kabinetu.Ali više nema kabineta ni svjetlucavog postolja. Umjesto potmule grmljavine koju su čuli u kabinetu, sada u krošnji nad njihovim glavama veselo cvrkuću ptice. (…)Još su neko vrijeme stajali kao ukočeni. Zatim se malo sabraše. Dječaci spustiše ruke. Melita spremi onaj predmet u džep svoje haljine.Pogledaše okolo.Imali su što i vidjeti!U dužini od preko pola kilometra pred njima se pružao visoki kameni zid. Njegovim gornjim rubom kretali su se ljudi s metalnim kacigama na glavi i dugim kopljem i štitom u ruci. Bili su raspoređeni na svakih dvadeset koraka. Odmjerenim su se koracima približavali jedni drugima, zatim se ukočeno okretali i išli natrag, pa se opet okretali, i sve tako. Moglo se zaključiti da su to stražari na gradskim bedemima. Nisu bili suviše udaljeni od oraha, moglo ih se dozvati. Melita se upravo spremala da to i učini, ali joj Miron stavi dlan na usta i tako je ušutka. On je mislio da će biti najbolje pritajiti se dok ne saznaju o čemu se ovdje radi. Krošnja je nisko spuštala grane, gotovo do zemlje, pa ih oni sa zida nisu mogli vidjeti.Iznad bedema nazirali su se vitki ukrasni stupovi i blještave kupole nekog nepoznatog grada.— Gdje smo mi, Mirone? — šapne Melita kad joj je ovaj spustio dlan s usta.— Ne znam — slegne dječak ramenima. — Bili smo u tatinom kabinetu, toga se dobro sjećam. Ne znam što se zatim dogodilo. Stajali smo tamo i koljena su mi se tresla, vas dvoje ste odjednom počeli zamuckivati, a onda...— ... a onda si ti pritisnuo dugme — podsjeti ga Bakreni Petar. — Poslije toga više se ni ja ničega ne sjećam.Razgrnuše lišće na najbližim granama. Oko njih je bilo još nekoliko orahovih stabala, a tamo otraga vidjela se šuma, duboka i tajanstvena. Vršice krošanja kao da su gorjele u žaru zalazećeg sunca.— Oni tamo na bedemu — reče Miron pokazujući stražare — ne djeluju baš miroljubivo. Naoružani su do zuba. Bolje da im se za sada ne pokazujemo.— Pođimo prema onoj šumi — predloži Bakreni Petar. Ovdje bi nas mogli otkriti.U tom trenutku iz šume izjahaše tri konjanika i uskoro poput vihora protutnjaše između orahovih stabala. Djeca čučnu i pribiju se jedno uz drugo. Konji pod jahačima bijahu pokriveni plamenocrvenim pokrivačima koji su im sezali do koljena, poderanim i promočenim znojem, poprskanim pjenom što se otkidala s njihovih gubica. Jahači su se jedva držali na konjskim leđima. Svaki je od njih na glavi imao kacigu, a u ruci štit i kratki mač široka sječiva. Odjeća od sjajnih metalnih pločica pripijala im se uz tijelo poput ribljih krljušti. Kad su projurili kroz orašnjak, čulo se kako na njima sve zvekeće.Dojahaše do gradskih vrata i spuznuše s konja. Jedan od njih zalupa alkom na vratima.Stražar na bedemu nešto uzviknu, a potom, kao odgovor, uzviknuše i ona trojica. Moguće je da je to bila lozinka.Gradska se vrata širom otvoriše. Ispod lučnog zasvođa pojavi se raskošna nosiljka. Na ramenima su je nosila osmorica nosača, po četvorica sa svake strane. Kraj nosača stupali su vojnici u sjajnim odorama. Pridošlice, ona tri konjanika popadaše ničice čim ugledaše nosiljku. Dva stasita pratioca razgrnuše zastore na nosiljci.Unutra je sjedio starac s krunom na glavi. Srebrnasta mu je brada padala na prsa. Preko ramena bilo mu je prebačeno i oko tijela omotano bijelo platno protkano zlatnim nitima. Kad su zastori na nosiljci bili razgrnuti, stražari na bedemu, nosači, pratnja i ona tri konjanika ukočiše se poput kipova. Okrunjeni starac mahne rukom, na što srednji od one trojice što su klečala podiže glavu, a desnu ruku s dubokim poštovanjem prinese lijevoj strani prsa i uzvikne:— Salve, magne Vetranie1.Nekoliko trenutaka kasnije iz Mironova džepa na košulji začu se slabašan metalni glas:— Zdravo, veliki Vetranije!Bio je to glas džepnog prevodioca “Cicerona”. Miron nije ni znao da je ostao uključen. Brzo pojača ton.— Govore latinski — reče Meliti i Bakrenom Petru. — “Ciceron” ih razumije. 1. Tko nije lik u ovome ulomku? Lucy Mary Susan Edmund 2. Zašto se četvero djece iz ulomka našlo u kući staroga profesora? odlučili su turistički obići okolicu poslani su zbog zračnih napada u njihovu gradu provodili su istraživanje za školu poslani su zbog poplave u njihovu domu 3. S kim je prije dolaska djece živio stari profesor? sa suprugom i sluškinjama s kćerkom i unukama sa svoje četvero djece s domaćicom i sluškinjama 4. Kako je Edmund reagirao pri upoznavanju s profesorom? prestrašio se srdačno je zagrlio profesora zaplakao je od tuge spopao ga je smijeh 5. Što se nalazilo u sobi obloženoj zelenom tkaninom na koju su djeca naišla pri obilasku? klavir harfa violina gitara 6. Lucy je privukao ormar u sobi zato što je više od svega voljela: miris i dodir krzna miris i dodir vune miris i dodir drva miris i dodir svile 7. Koja tri motiva povezuješ s mjestom na kojemu se Lucy, nakon što je dublje ušla u ormar, iznenada zatekla? livada, sunce, rosa šuma, noć, snijeg plaža, sumrak, povjetarac šuma, jutro, toplina 8. U kojoj se državi odvija radnja ovoga ulomka? Engleskoj Francuskoj Njemačkoj Irskoj 9. Kojemu književnom rodu pripada ovaj tekst? Odgovor jednom riječju napiši na crtu. književni rod: epika 10. Kojoj književnoj vrsti pripada ovaj tekst? crtici fantastičnom romanu povijesnom romanu pripovijetki 11. Dopuni rečenicu tako da tvrdnja bude točna. Odgovor na crtu napiši brojkom. Pripovjedač ovaj ulomak pripovijeda u 3. licu. 12. U prazna polja napiši koji pripovjedni postupak prepoznaješ u izdvojenim primjerima iz teksta. U primjerima u kojima su podcrtani dijelovi rečenice, tvoji se odgovori trebaju temeljiti isključivo na tim podcrtanim dijelovima. primjer iz teksta pripovjedni postupak Sâm profesor bio je vrlo star čovjek čupave bijele kose koja mu je rasla ne samo po glavi, nego i po većem dijelu lica. opisivanje – Ovo je vrlo čudno – rekla je i učinila još korak ili dva. monolog Prve večeri, čim su profesoru rekli laku noć i popeli se na gornji kat, dječaci su ušli u spavaonicu u kojoj su bile djevojčice da bi svi zajedno pretresli svoj novi položaj. pripovijedanje – Ne bi li bilo bolje da svi odemo u krevet? – rekla je Lucy. – Sigurno će biti gužve ako nas čuju da pričamo. – Ne, neće – rekao je Peter. dijalog 13. Koja stilska izražajna sredstva prepoznaješ u navedenome primjeru? Označi dva odgovora.U sljedećem je trenutku osjetila da ono o što trlja lice i dlanove više nije meko krzno nego nešto tvrdo i hrapavo, pa čak i bockavo. suprotnost usporedbu personifikaciju epitete 14. Na crte pokraj sljedećih tvrdnji napiši T ako je tvrdnja točna ili N ako je tvrdnja netočna. Za razliku od pustolovnoga romana, znanstvenofantastični roman uvijek se temelji na događajima koji su mogući i u svakidašnjem životu . NEpiku čine djela koja su uglavnom napisana u stihovima, a rijetko u prozi. NPripovijetka kao književna vrsta uglavnom je duža od romana. NPripovjedni postupak u kojemu se nižu događaji naziva se pripovijedanje. TRedoslijed događaja u književnom, filmskom ili kazališnom djelu naziva se fabula. TDio fabule u kojemu je događaj koji potiče raspletanje radnje naziva se zaplet. N 15. Dopuni rečenice tako da definicije književnih vrsta budu točne. Kraća književna vrsta koja se temelji na događaju iz svakodnevnog života neke osobe – a sastoji od uvoda, ukratko prepričane situacije, najvažnije rečenice i poante – naziva se anegdota.Kraći, lirski obojen prozni tekst, koji završava s vrlo jasnom poukom, naziva se crtica. 16. Dopuni rečenice tako da definicije književnih pojmova budu točne. Stilsko izražajno sredstvo kojim se oponašaju zvukovi iz prirode, životinjsko glasanje ili zvuci koji podsjećaju na neki predmet naziva se onomatopeja.Opis lika, koji podrazumijeva njegov vanjski izgled i unutarnje osobine, naziva se književni portret.Karakterizacija lika iz koje saznajemo pojedinosti o karakteru lika (odnos prema drugom liku, prema svom narodu, domovini; je li pošten, hrabar, marljiv i sl.) naziva se etička karakterizacija lika.