Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća

Pažljivo čitaj tekstove i zadatke.Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama.Pazi na pravopis. Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na pitanja. Slovenski književnik i političar Janez Trdina bio je u mladosti profesor u Hrvatskoj. Kasnije je objavio knjigu svojih uspomena, koja je prevedena i na hrvatski jezik (Bachovi husari i ilirci). Veliku je moć u Hrvatskoj tada imao visoki austrijski činovnik Josef Eduard Schwab, koji je kao referent, a potom i potpredsjednik Banskog suda (predsjednik suda bio je ban Josip Jelačić), bio “strah i trepet” sudskim i drugim činovnicima.Evo što Trdina piše.Bachov sistem u Hrvatskoj godine 1855. već se bio posve učvrstio i ukorijenio. Ban Jelačić vladao je samo formalno, dok je najveću vlast u zemlji preuze Schwab, potpredsjednik najvišeg zemaljskog suda, koji je bio glavni agent i čovjek povjerenja bečke vlade. Umjesto biranih činovnika u pisarnicama su sjedili njemački birokrati koji su bili rodom većinom Slovenci, ali nisu bili baš svjesni svoje narodnosti, pa su se u svim službenim poslovima služili njemačkim jezikom. […] Prema Schwabovu mišljenju, Hrvati bi morali na golim koljenima zahvaljivati Bogu što im posla njemačke činovnike koji će ih naučiti istinskom redu, pameti i napretku. Germanizacija cjelokupnog hrvatskog naroda činila se Schwabu najvećom dobrotom što može zadesiti Hrvate. Prema njegovu sudu to bi se moglo postići za četrdesetak ili pedesetak godina, kada će svaki iole razuman Hrvat uočiti veliku korist i čast njemačkog materinjeg jezika. [...] Kakve je ovlasti imao ban Jelačić u doba neoapsolutizma?Što je Josef Schwab mislio o Hrvatima?Prisjeti se što je germanizacija. Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama. Pažljivo pročitaj uomak iz govora Ante Starčevića u Hrvatskom saboru u lipnju 1861. godine. Narod hrvatski žrtvova se trista godina za Austriju, pa za sve svoje žrtve ovaj narod dobi od Austrije glupost, sužanjstvo, siromaštvo, narod hrvatski učini Austrija za svu njegovu vjernost, za sve njegovo požrtvovanje, ruglom narodâ, neka nam se Austrija ruga, ma neka pazi, da se kocka ne okrene, neka pazi, da na nju ruglo ne padne: narod hrvatski sačuvao si je u svim nevoljama, koje nepravedno trpi od Austrije, još jedno neprocjenjivo dobro, a to je dobro: vjera u Boga i u svoje desnice; narod hrvatski vjeruje, bez da mu itko kaže, da je Providnost njemu, koji je tristagodišnje sužanjstvo Austrije preživio, njemu, koji se u duhu kršćanskom za druge vazda žrtvova, lijepu budućnost odredila; narod hrvatski vjeruje, da tu budućnost, to poslanstvo ne bude otkazivati Austrija, nego Bog i Hrvati. Kakav je stav Starčevića prema Austriji?Što joj je najviše zamjerao?Možeš li objasniti Starčevićevu uzrečicu “Bog i Hrvati”? Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama. Pažljivo pročitaj kako razdoblje Khuenova banovanja ocjenjuju hrvatski povjesničari u knjizi Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914. Jasno je da Khuen štiti samo mađarsku državu, koja u sklopu svog položaja u okviru Monarhije nije imala snage da brzo i radikalno izbriše hrvatsku autonomiju. Ona to radi korak po korak, pa Khuen zbog toga dopušta da ugarska vlada sustavno krši nagodbu i u tumačenjima formulacija nagodbe prihvaća njeno stanovište, a ona postupa s Hrvatskom kao da se radi o pokrajini jedinstvene države. […] Khuen u svojim izjavama vidi u odnosu Ugarske i Hrvatske i državnu zajednicu i jedinstvenu državu, a u samoj Hrvatskoj ni državu ni pokrajinu. Ocjenjuje li autor teksta Khuenovo banovanje pozitivnim ili negativnim? Obrazloži zašto.Spominje li autor ikakve pozitivne strane tog razdoblja? Je li objektivan? Po čemu to zaključuješ? Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama. Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na pitanja. Srpski jezikoslovac Vuk Karadžić objavio je 1849. godine knjižicu Kovčežić. Iza tog naoko simpatičnog naziva kriju se za Hrvatsku vrlo opasne tvrdnje. U poglavlju naslovljenom Srbi svi i svuda Karadžić tvrdi da su svi oni koji govore štokavskim narječjem Srbi. Na koga se sve odnosi ta Karadžićeva tvrdnja? Karadžić tvrdi da se ti Srbi razlikuju samo po vjeri: postoje Srbi pravoslavci, Srbi katolici i Srbi muslimani. Hrvate kajkavce pribrojio je Slovencima, a samo je čakavce smatrao ostacima nekadašnjih Hrvata. Jasno je da su takve tvrdnje izazvale žestoku reakciju u Hrvatskoj. Najodlučniji otpor tvrdnjama Vuka Karadžića pružio je Ante Starčević. On je na poricanje hrvatskog imena i naroda uzvratio poricanjem srpskoga ističući njegovo nejasno podrijetlo. Reagirao je, također, na pokušaje pribrajanja dubrovačkih pisaca i Marka Marulića srpskoj književnosti dokazujući da oni pišu hrvatskim jezikom i pripadaju hrvatskoj književnosti. Hrvatsko-srpski spor vođen je u cijeloj drugoj polovici XIX. stoljeća, a posljedice velikosrpskih svojatanja osjećaju se i danas. Što u svojem tekstu Srbi svi i svuda tvrdi Vuk Karadžić?Tko se usprotivio Karadžićevim tvrdnjama i na koji način?Što ti misliš o ovom sporu? Misliš li da je važno utvrditi čijoj književnosti pripada Marko Marulić? Objasni odgovor.Znaš li još neki sličan primjer? Prisjeti se Nikole Tesle. Je li on hrvatski, srpski ili američki znanstvenik? Što misliš, koliko je važno to pitanje? Objasni. Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama. Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na pitanja. Neposredno nakon osnivanja nove stranke braća Antun i Stjepan Radić izdala su knjižicu Što je i što hoće Hrvatska pučka seljačka stranka (1908. g.) u kojoj objašnjavaju svoj program.„Ova stranka nauča:1. Nije ni pravo ni dobro u nijednoj zemlji, da šaka gospode vlada nad cielim narodom.2. Nije ni pravo, ni dobro, osobito u Hrvatskoj, gdje od 100 ljudi ima do 90 seljaka, što samo gospoda vladaju i zapoviedaju, tako da i kod izbora zastupnika za sabor ima uz gospodu glas samo mali broj imućnih seljaka, a po pravici bi morao imati glas svaki punoljetni čovjek.3. Nije ni pravo, ni dobro, što u državnom hrvatskom saboru sjede te daju zakone i diele narodnu muku samo odvjetnici (fiškali), svećenici, novinari i druga gospoda, a baš nijedan seljak, nego i u državnom saboru i u svakom javnom vieću (u županijskoj skupštini i u obćinskom odboru) ima biti većina seljaka.”U nastavku, u odlomku Što se prigovara seljačkoj stranci, braća Radić odgovaraju i na najčešće prigovore koji do njih dopiru. Jedan od njih je:„To nije moguće, što hoće seljačka stranka. Nije moguće, da bi narod došao do toga prava i vlasti, osobito da bi seljak došao do svega toga.Tako su i drugdje govorili, pa ipak je već došlo do toga, da već u mnogim državama ima glas svaki čovjek (pače negdje i žene!), te da su ‘prosti’ ljudi, radnici i posjednici, medju njima i seljaci, došli u saboru na mjesta grofova, barona, fiškala itd. Eno vam toga već u bečkom saboru!” Za što se zauzima nova stranka?Kako braća Radić odgovaraju na prigovor da su njihove želje neostvarive? Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama. Pažljivo pročitaj izvore i odgovori na pitanja. Prilikom naguravanja saborskih zastupnika pravaški je političar Josip Gržanić udario bana Khuena nogom u stražnjicu. Taj događaj poznat je pod nazivom saborski vritnjak, a ubrzo je postao glavna vijest. Povijesni izvori o navedenome događaju govore sljedeće:Rački je sav radostan pisao Strossmayeru da je Gržanić Khuena primio za vrat “baci ga i nogom udari u dupe (oprostite), te izbaci van kroz vrata u predsjedničku sobu”.Gross Mirjana. 2000. Izvorno pravaštvo: ideologija, agitacija, pokret. Golden Marketing. Zagreb. str. 492.… ljevica nahrupila na bana, da ga je jedan zastupnik uhvatio za vrat, a ostalo su ga nogama izgurali na ulaz predsjedničke sobe. Saborski dnevnik prešućuje da je ban udaren nogom, dok pravaško glasilo to ističe, ali ne imenuje počinitelja J. Gržanića.Jasna Turkalj. 2003. Senj i Senjani u pravaškom pokretu 1880-ih godina. Senjski zbornik, br. 30. 2003. str. 313. Koja je stranka bila glavni protivnik politike mađarizacije bana Khuena?Koji je zastupnik počiniosaborski vritnjak?Što misliš zašto se navedeni događaj ne spominje u saborskome dnevniku?Što su navedenim činom pravaši željeli poručiti?Što misliš o opisanome povijesnom događaju? Smije li se u provedbi neke političke ideje koristiti nasilje? Mogu li se nasiljem rješavati problemi? Može li se nasiljem opravdati domoljubljem? Odgovore oblikuj vlastitim riječima i piši ih punim i cjelovitim rečenicama. Nakon rješavanja svih zadataka klikni HAND IN WORK, a zatim klikni CONFIRM HAND IN WORK.Tvoj rad se smatra završenim kada se na zaslonu pokaže zeleni smajlić.