Borba za hrvatsko-ugarsko prijestolje i daljnja osvajanja Hrvatske

Pozdrav svima, dragi učenici! Naša današnja tema je Borba za hrvatsko-ugarsko prijestolje i daljnja osmanska osvajanja HrvatskeZapišite naslov u bilježnicu i otvorite udžbenik na 160.stranici.Ovo je interaktivni listić što znači da na njemu možete pisati.Kada riješite sve zadatke, OBAVEZNO kliknite na HAND IN WORK i CONFIRM HAND IN WORK,u suprotnom vaš zadatak neće biti vidljiv i neću vam moći poslati povratnu informaciju. Pročitaj zapis o pogibiji kralja Ludovika II. Jagelovića! " Ni sam nesretni kralj, jer ga ostavi ona za nj određena četa, ne uzmogne uteći. Na bijegu padne u nekakvu močvarnu grabu, a kad je htio uspinjući se, izdići iz nje, prignječi ga konj, koji se na leđa strovalio u baru;pa kako je imao na sebi teško oružje, nije se mogao izvući ispod konja. Tako je napokon morao ondje dovršiti svoj život"Kako je poginuo kralj Ludovik II. Jagelović?Pokušaj saznati na internetu koliko je godina imao kada je poginuo?Zašto nam je taj podatak važan? Pročitaj tekst! Kralj Ludovik II. Jagelović nije imao muškog nasljednika te se pojavilo pitanje tko će ga naslijediti. Većina ugarskog plemstva stala je uz Ivana Zapolju, potomka ugledne ugarske velikaške obitelji podrijetlom iz Slavonije. Drugi je kandidat bio Ferdinand I. Habsburški, austrijski nadvojvoda, brat moćnoga njemačkog cara Karla V. S obzirom na to da je Ferdinand bio oženjen sestrom Ludovika II., smatrao je da ima pravo na ugarsko-hrvatsku krunu. Odgovori na pitanje! Tko su bili dva najistaknutija kandidata za hrvatsko-ugarskog kralja nakon smrti Ludovika II. Jagelovića? Pročitaj tekst o saboru u Cetinu! Sabor u Cetinu na kojem je većina hrvatskog plemstva odlučivala o izboru novog vladara, održan je 1. siječnja 1527. Sabor je jednoglasno izabrao Ferdinanda za hrvatskoga kralja, a kraljevi su predstavnici plemstvu pismeno zajamčili da će kralj u Hrvatskoj držati i plaćati tisuću konjanika i dvije stotine pješaka te osam stotina konjanika koji će biti dodijeljeni velikašima i plemićima ovisno o njihovoj časti i položaju. Osim toga, Ferdinand će na granici slovenskih zemalja prema Hrvatskoj držati odgovarajući broj vojnika koji će se moći brzo uključiti u obranu zemlje od osmanlijskih napada. Obećao je da će dati pregledati sve gradove i utvrde u Hrvatskoj te ih opskrbiti oružjem i streljivom. Kraljevi su predstavnici također pismeno obećali da će poštovati sve povlastice, prava, slobode i zakone Kraljevine Hrvatske te je uvijek braniti i štititi. Isprava o izboru novoga kralja ovjerena je tada prvi put hrvatskim grbom-šahovnicom. Cetingradska povelja, isprava o izboru Ferdinanda I. iz dinastije Habsburg za kralja Hrvatske na Saboru u Cetinu iz 1527. danas se čuva u Austrijskom državnom arhivu u Beču Sabor u Dubravi kraj Čazme Kao odgovor na Sabor u Cetinu i izbor Ferdinanda Habsburškog, 6. siječnja sazvan je Slavonski sabor u Dubravi pokraj Čazme. Na tom je Saboru za hrvatskog kralja izabran Ivan Zapolja. Nakon ta dva sabora u Hrvatskoj je izbio rat. Ferdinandova vojska porazila je Zapoljinu, što je oslabilo njegov položaj. Zapolja je odlučio zatražiti pomoć od Sulejmana Veličanstvenoga, koji ga je prihvatio kao vazala. Savez s Osmanlijama, najopasnijim hrvatskim protivnicima, još je više oslabio Zapoljin položaj. Naposljetku je 1538.g. morao sklopiti sporazum s Ferdinandom prema kojem je Ferdinandu pripala Hrvatska i Slavonija, a Ugarsku su podijelili. Dopuni rečenice! Sabor u Cetinu održan je 1. siječnja 1527. Sabor je jednoglasno izabrao Ferdinanda za hrvatskoga kralja. Kraljevi su predstavnici tom prilikom plemstvu pismeno zajamčili da će kralj u Hrvatskoj držati i plaćati tisuću konjanika i dvije stotine pješaka te osam stotina konjanika koji će biti dodijeljeni velikašima i plemićima ovisno o njihovoj časti i položaj. Kraljevi su predstavnici također pismeno obećali da će poštovati sve povlastice, prava, slobode i zakone Kraljevine Hrvatske.Kao odgovor na Sabor u Cetinu, 6. siječnja sazvan je Slavonski sabor u Dubravi pokraj Čazme. Na tom je Saboru za hrvatskog kralja izabran Ivan Zapolja. Nakon ta dva sabora u Hrvatskoj je izbio rat. Godine 1538.sklopljen je sporazum po kojem Ferdinandu pripada Hrvatska i Slavonija, Ugarsku će podijeliti. Zapiši u svoju bilježnicu! Pročitaj tekst u nastavku! Osmanlijsko osvajanje HrvatskeUsprkos pisanim obećanjima o vojnoj pomoći, kralj Ferdinand nije izvršavao svoje obveze. Obrana od Osmanlija zbog toga je zapostavljena i prepuštena pojedincima, velikašima čije su posjede i utvrde Osmanlije neposredno ugrožavali. Jedina utvrda koja je odolijevala osmanlijskim napadima bila je utvrda Klis, u zaleđu Splita. Njezinu obranu vodio je Petar Kružić. Na udaru osmanskih osvajanja našli su se i dalmatinski gradovi. Najžešće borbe vodile su se u zaleđu Zadra, Šibenika i Splita.Cilj osmanskih osvajanja bio je Beč, središte Habsburške Monarhije. Prvi su put bezuspješno napali Beč 1529. godine. Tri godine poslije organizirali su novi pohod, ali ih je u tome spriječio hrvatski vojni zapovjednik Nikola Jurišić, koji je zaustavio veliku osmansku vojsku pokraj grada Kisega u Ugarskoj. Nakon toga Osmanlije počinju novo osvajanje Slavonije. Zračni snimak tvrđave Klis Bitka kod Sigeta Nakon osvajanja Slavonije sultan Sulejman Veličanstveni odlučio je krenuti u novi pohod na Beč. Na putu prema Beču moćnoj se sultanovoj vojsci ispriječila utvrda Siget na jugu Ugarske, koju je tada branio nekadašnji hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski. Usprkos nadmoći Osmanlija, utvrda se uspješno branila mjesec dana. Kada su vanjski bedemi počeli popuštati pred osmanlijskim napadima, a požar zahvatio unutrašnjost utvrde, branitelji, kojima je zapovijedao Nikola Šubić Zrinski, izveli su hrabri juriš iz tvrđave i pri tome poginuli. Nekoliko dana prije pada Sigeta umro je sultan Sulejman Veličanstveni, ali je njegova smrt zatajena da ne bi utjecala na ishod bitke. Osmanlijska je vojska odustala od pohoda na Beč, a sultanova smrt označit će početak slabljenja osmanlijskih osvajanja u Europi. Pročitaj povijesni izvor! Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!“(Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata, 5. knjiga, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1985, str. 329-330)1. Možeš li prema ovim riječima procijeniti kakav je zapovjednik bio Nikola Šubić Zrinski? Poslušaj ariju U boj u boj iz opere Nikola Šubić Zrinski koju je u spomen na bitku kod Sigeta napisao Ivan plemeniti Zajec! Pročitaj tekst u udžbeniku na stranici 164. i popuni tablicu BITKA KOD SISKA GODINA SUKOBA SUDIONICI BITKE ISHOD BITKE(kako je završila) POSLJEDICE PO HRVATSKU Zapiši u bilježnicu! DOMAĆA ZADAĆA: radna bilježnica , naslov: Borba za hrvatsko-ugarsko prijestolje i daljnja osmanlijska osvajanja Hrvatske